2 di yanuari 2007: Diskurso di Ana Nobo di S.E. Gobernador di Antia Hulandes
Distinguido invitadonan,
Awe nochi, mi ke reflekshoná un ratu riba moralidat, bienestar i desaroyo di nos hendenan, spesialmente nos hubentut.
Boso tur akí presente tin e responsabilidat pa kontribuí na bienestar i integridat di e pueblo di Antia Hulandes. I mi ke gradisí boso pa tur kos bon ku boso a hasi. Mi a invitá hopi lider spiritual na e resepshon di Aña Nobo akí i ta na e lidernan akí en partikular mi ke dirigí mi.
Hopi biaha sa bisa ku boso ta salu di mundu. Salu ta loke ta konservá alimento i ta manten’é salú. Salu ta evitá ku piská ta daña. E ta evitá ku karni ta bai pèrdí. Komo “salu,” boso vokashon ta pa evitá ku nos sosiedat ta bai pèrdí, i perkurá pa nos hendenan ta íntegro i salú.
Nos ke pa e ingredientenan bon di nos sosiedat keda konservá. Nos ke mira nos hendenan desaroyá nan kapasidat por kompletu. Nos no ke pa ningun talento bai pèrdí. Nos ta sigur ku boso ta kompartí e deseo akí ku nos, i pa esei nos ta gradisí boso.
Mi ke gradisí boso pa e kontribushon ku boso ta duna manehando skolnan i stimulando mayornan pa ta enbolbí den edukashon di nan yunan. Mas ku tur otro hende boso tin e oportunidat pa papia ku mayornan, yuda nan i trein nan! Danki pa kurashá desaroyo i integridat.
Tambe, nos ta gradisí boso pa tur akshon sosial ku boso a tuma mustrando solidaridat ku pobernan, pa distribushon di pakete di alimento, pa e ‘kushinanan ku kuminda kayente’, drechamentu di kas i yudansa di emergensia. Danki pa kurashá nos hendenan ora nan ta deskurashá, danki pa konsolá esnan ku ta den fèrdrit, danki pa kuida esnan ku ta malu. Nos ta elogiá boso partisipashon den e hopi selebrashon- i seremonianan riba nos islanan. Nos ta honra boso pa boso esfuerso pa stimulá adorashon di Dios pa medio di orashon i kantamentu di kantika spiritual.
Nos ta apresiá ku boso ta hasi nos nashon konsiente di balornan manera fieldat, humildat, honestidat, amor, alegria, pas, harmonia, kariño, perseveransha i disiplina propio. Boso ta trese un bon mensahe! Boso ta motivadó- i mensaheronan importante den nos komunidat; boso ta papia di amor i hustisia. Nos ke skucha boso!
Pero, semper hende ta skucha boso mensahe?
Hopi faktor ta kontribuí na impakto di boso mensahe. P’esei, mi ta pidi boso pa konsiderá e siguiente preguntanan. Boso a haña maneranan nobo i eksitante pa sigurá ku boso mensahe ta yega? Boso ta den sinkronisashon ku e balor-, interes- i prekupashonnan di nos hóbennan? Boso tin kontakto ku nan? Boso ta papiando nan lenguahe? Boso meta ta pa kambia hóbennan di tal manera ku nan ta pas mihó den boso komunidat?
Òf boso ta dispuesto na kambia boso komunidat di manera ku boso ta mas alkansabel, mas atraktivo i mas atento pa nos hóbennan?
Mi ta kurashá boso pa lanta boso bos pasobra nos ke tende boso. Papia kla, ku forsa. Lanta boso bos i siña nos kon pa ta protehá kontra maldat. Lanta boso bos i atvertí nos, si tin peliger. Lanta boso bos, i hala nos na òrdu si nos violá nos mes balornan. Ki bal un kachó ku no ta wou òf ladra ora un hende straño ta kibra drenta den bo kas? Ki bal un maestro ku ta murmurá? Boso ta salu di mundu, pero ki bal salu si e pèrdè su stansha?
Pues, sea fuerte i tene kurashi, kontinuá ku e bon trabou, òf mihó ainda, multiplik’é, ku Dios su poder.
Na sobrá di bosnan; kisas boso ta pensa ku e palabranan akí no ta bálido pa boso. Pero, nan ta!
Ki bal un pastor sin un kongregashon? Mi a pidi e lidernan spiritual pa lanta nan bos, pero mi ta pidi boso tur pa skucha. Skucha loke nan tin di bisa tokante balornan di bida. Skucha loke nan tin di bisa tokante toleransia i rèspèt. Skucha nan mensahe tokante kon biba huntu den harmonia, apesar di diferensia di opinion, koló òf desendensia étniko òf kredo.
Un aña nobo a kuminsá. Laga nos ta salu di mundu!
Huntu ku Dulcie i nos tres yunan, mi ta deseá boso un aña yená ku bendishon.




